Skoči na glavni sadržaj

IT - Društveni informacijski sustavi

Naziv predmeta

Društveni informacijski sustavi

Detalji
Kod
VSITE175
Skr.
DIS
ECTS
5
Godina
4
Semester
Zimski semestar
Vrsta
izborni
Razina HKO 6
Preddiplomski studij
E-Learning
0%
Aktivnosti
IT zg - Ljet 21/22
ECTS
Jedinice
Sati
Svega
P
1
15
2
30
A
0.5
15
1
0
L
0.5
15
1
30
S
0
0
0
0
KA
0
1
1
0
KP
0
2
1
0
PR
0
1
6
0
IP
0
1
1
0
IU
0
1
2
0
SU
3
1
90
90
NastavniciNositelji: Edmond Krusha, pred.
PreduvjetiNema
Sadržaj

Projektiranje i životni ciklus informacijskih sustava. Odnos poslovnog informacijskog sustava i društvenih informacijskih sustava. Što je umjetna inteligencija. Primjena umjetne inteligencije u javnoj upravi. Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku i Europu. Umjetna inteligencija i srodne tehnologije i njihov potencijal. Zakoni i propisi Republike Hrvatske, Narodne novine. Organi uprave RH. Službe organa uprave. Teritorijalni organizacijski ustroj uprave i samouprave, županije, gradovi, općine. Označavanje teritorijalnih jedinica i odnos prema poslovnim informacijskim sustavima. Evidencije građana: državljanstvo, matični ured, matični broj građana i logička kontrola jedinstvenog matičnog broja, OIB (osobni identifikacijski broj) i logička kontrola OIB-a . Državni zavod za statistiku. Evidencija i klasifikacija privrednih subjekata. Matični i porezni broj i logička kontrola matičnog broja. Sustav platnog prometa. Hrvatska narodna banka. Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata. Struktura i način označavanja, vodeći broj banke i računi poslovnih subjekata. Financijska agencija (FINA) i banke. Porezni sustav. Mirovinsko osiguranje, prvi, drugi i treći stup. Registar osiguranika (REGOS) i Hrvatska agencija za nadzor mirovinskih fondova (HAGENA). Baze podataka o hrvatskim poduzećima. Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske, Središnja depozitarna agencija, tržišta kapitala i novca. Uloga i značenje Interneta u društvenim informacijskim sustavima. Društveni informacijski sustavi i odnos Hrvatske sa svijetom. Šifre i oznake država, valute, EAN kod, carinska uprava Republike Hrvatske, jedinstvena carinska deklaracija, načini označavanja. Novi IKT standardi, ISO 9001, ISO 9000-3, ISO 20000 i ISO 27000, Usporedna struktura standarda ISO 9001, ISO 2000-1 i ISO 27001. Ideja CASE tehnologija, Ciljevi primjene CASE tehnologija, CASE tehnologija, CASE proizvodi, klasifikacija CASE tehnologija, mogućnost CASE alata za modeliranje poslovnih podataka.

Ciljevi učenja

Opća: Upoznaje studenta o odnosu informacijskog sustava s okolinom, zakonima, propisima, standardima, te o međudjelovanju informacijskih sustava posebice u odnosu prema društvenim informacijskim sustavima u najširem smislu.
Posebna: Kolegij pruža specijalistička znanja s područja informacijskih sustava kao nadogradnju jezgre računarstva i obučava korisnika za projektiranje i održavanje informacijskih sustava u skladu sa zakonima i propisima uprave, te međunarodnim i dugim standardima u cilju postizanja maksimalne interoperabilnosti između informacijskih sustava.

Ishodi učenja

1. Procijeniti odnos «svojeg» informacijskog sustava s informacijskim sustavima iz okoline.
2. Otkriti moguće izvore (zakone, propise, standarde itd.) koji djeluju na informacijski sustav izvana te moguće načine njihovog korištenja.
3. Voditi razvoj informacijkog sustava u skladu s zahtjevima i standardima iz okoline te time postići maksimalnu operativnost i interoperabilnost.
4. Prezentirati stečena znanja o mogućnostima i prednostima interoperabilnosti.
5. Preporučiti dalljnji razvoj internih i vanjskih standarda

Sposobnosti

Kolegij pruža specijalistička znanja s područja informacijskih sustava kao nadogradnju jezgre računarstva i obučava korisnika za projektiranje i održavanje informacijskih sustava u skladu sa propisima uprave

Preporučena literatura

1. Službeni propisi Republike Hrvatske
2. Internet Web stranice društvenih informacijskih sustava
3. Ž.Panian, K. Ćurko (ured.), Poslovni informacijski sustavi, Element, Zagreb, 2010.
4. Martin, J.: Information Engineering II - Planning and Analisys, Prentice Hall, Englewood Cliffs, NY 1990.

Dodatna literatura

1. D. Mikelsten, V. Teigens, P. Skalfist.:Umjetna inteligencija-četvrta industrijska revolucija, Cambrbridge Stanford Books
2. M. Tomičić, Ž. Dobrović, S. Vidačić: Mogućnost Case alata za modeliranje poslovnih podataka, FOI, Varaždin
3. PowerPoint prezentacije
4. Opći materijali predmeta

predavanja (P)
  1. Projektiranje i životni ciklus informacijskih sustava. Odnos poslovnog informacijskog sustava i društvenih informacijskih sustava. Što je umjetna inteligencija.
  2. Primjena umjetne inteligencije u javnoj upravi. Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku i Europu. Umjetna inteligencija i srodne tehnologije i njihov potencijal.
  3. Zakoni i propisi Republike Hrvatske, Narodne novine. Organi uprave RH. Službe organa uprave. Teritorijalni organizacijski ustroj uprave i samouprave, županije, gradovi, općine.
  4. Označavanje teritorijalnih jedinica i odnos prema poslovnim informacijskim sustavima. Evidencije građana: državljanstvo, matični ured, OIB i matični broj građana, ISO 7064 (MOD 11, 10). logička kontrola OIB-a i JMBG-a.
  5. Evidencija nepokretne imovine: katastar, zemljišne knjige. Zemljišni informacijski sustavi (GIS). Evidencija pokretne imovine. Registracija automobila i plovila. Državni zavod za statistiku.
  6. Evidencija i klasifikacija privrednih subjekata. OIB, matični i porezni broj i logička kontrola MB-a i OIB-a.
  7. Sustavi platnog prometa. Hrvatska narodna banka. Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata.
  8. Vodeći broj banke i računi poslovnih subjekata. Financijska agencija (FINA) i banke. Porezni sustav. Evidencija poreza na dodanu vrijednost, na dohodak i na dobit.
  9. Mirovinsko osiguranje, prvi, drugi i treći stup. Registar osiguranika (REGOS) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA).
  10. Hrvatska gospodarska komora. Baze podataka o hrvatskim poduzećima.
  11. Uloga i značenje Interneta u društvenim informacijskim sustavima. Društveni informacijski sustavi i odnos Hrvatske sa svijetom.
  12. Carinska uprava Republike Hrvatske, jedinstvena carinska deklaracija, EU projekt: Semantic Interoperability Centre Europe (SEMIC), Open Source Observatory and Repository for European public administrations
  13. Novi IKT standardi, ISO 9001, ISO 9000-3, ISO 20000 i ISO 27000, Usporedna struktura standarda ISO 9001, ISO 2000-1 i ISO 27001.
  14. Ideja CASE tehnologija, Ciljevi primjene CASE tehnologija, CASE tehnologija, CASE proizvodi, klasifikacija CASE tehnologija
  15. Mogućnost CASE alata za modeliranje poslovnih podataka.
auditorne vježbe (A)
  1. Pretraživanje stranica na Internetu, što je umjetna inteligencija.
  2. Unutarnji i vanjski entiteti. Veze sustava sa okolinom i veze okoline sa sustavom. Minimalni zahtjevi za interoperbilnost. Sadržaj i način pretraživanja www.nn.hr.
  3. Načini i razine označavanja teritorijalnih jedinica. Kontrolne znamenke.
  4. Funkcionalni opis rada algoritama za logičku kontrolu OIB-a i JMBG-a.
  5. Sadržaj i način izrade pojedinačnih projekata studenata. Oblik i trajanje prezentacije rezultata.
  6. Dogovor i odobravanje tema projekata. Standardni i nestandardni algoritmi za kontrolne znamenke.
  7. Pregled sadržaja www.hnb.hr. Obvezni standardi i šifarnici.
  8. Kolokvij iz gradiva P – U1 do P – U7 te A – U1 do A – U7
  9. Standardni formati za prijenos podataka (FINA i banke). Sadržaj i format naloga za plaćanje.
  10. Mogućnosti CASE alata za modeliranje poslovnih podataka Temeljne značajke CASE alata Visio 2016
  11. Primjer Entity Relationship Model (ERA) modela izrađenog u Visio alatu.
  12. Prezentacije studentskih projekata i ponavljanje.
  13. Prezentacije studentskih projekata i ponavljanje.
  14. Prezentacije studentskih projekata i ponavljanje.
  15. Kolokvij iz gradiva P – U8 do P – U15 te A – U9 do A – U14
laboratorijske vježbe (L)
  1. Pronalaženje potrebnog zakona ili propisa te svih izmjena i dopuna. Formiranje vlastite biblioteke.
  2. Formiranje šifarnika terirorijalnog ustroja RH.
  3. Formiranje šifarnika djelatnosti i šifarnika zanimanja.
  4. Izrada ili pronalaženje algoritma ISO 7064 (MOD 11,10) i njegova parametrizacija.
  5. Izrada ili preuzimanje šifarnika banaka.
  6. Standardni šifarnici država i valuta prema normi ISO 3166 i ISO 4217.
  7. Pronalaženje standardnih formata za razmjenu podataka sa bankama, REGOSOM, FINOM, Poreznom upravom.
  8. Pregled sadržaja: www.zagreb.hr www.hanfa.hr www.fina.hr
  9. Pregled sadržaja: www.dzs.hr www.hgk.hr www.regos.hr
  10. Pregled sadržaja: www.dzs.hr www.hgk.hr www.regos.hr
  11. Pregled sadržaja: e-Europa e-Hrvatska e-Uprava. EU projekt SEMIC.
  12. Pregled sadržaja: ISO standardi
  13. Prezentacije studentskih projekata i ponavljanje.
  14. Prezentacije studentskih projekata i ponavljanje.
  15. Prezentacije studentskih projekata i ponavljanje.
kolokvij - zadaci (KA)
  1. Obrana projekta
kolokvij - teorija (KP)
  1. Jedinice predavanja U1-U7 te auditornih vježbi U1 do U7. Kolokvij se polaže pismeno, Prolaz na kolokviju: 50% bodova odnosno 15 bodova od 30 mogućih. U slučaju jednog nepoloženog kolokvija moguće su dvije nadoknade (ispravci) kolokvija na redovnim ispitnim rokovima (zimski rokovi za studente zimskog semestra, ljetni rokovi za studente ljetnog semestra).
  2. Jedinice predavanja U8-U15 te auditornih vježbi U9 do U14. Kolokvij se polaže pismeno, Prolaz na kolokviju: 50% bodova odnosno 15 bodova od 30 mogućih. U slučaju jednog nepoloženog kolokvija moguće su dvije nadoknade (ispravci) kolokvija na redovnim ispitnim rokovima (zimski rokovi za studente zimskog semestra, ljetni rokovi za studente ljetnog semestra).
projekt (PR)
  1. Student treba na temu koju dogovara s predavačem napraviti projekt – samostalno istraživanje. Projekt mora prezentirati u trajanju od 10 do 11 minuta u predviđenim i unaprijed određenim terminima auditornih ili laboratorijskih vježbi. Za prolaz je potrebno 50% bodova odnosno 15 bodova od 30 mogućih. Bez pravovremeno prezentiranog projekta student nema pravo polaganja ispita.
ispit - zadaci (IP)
  1. Obrana projekta
ispit - teorija (IU)
  1. Ukoliko student nije položio kolegij preko kolokvija, mora pristupiti pismenom ispitu iz cijelog gradiva. Minimum za prolaz je 50% bodova odnosno 30 bodova od 60 mogućih. Konačnu ocjenu sačinjavaju dva kolokvija teorije (ili rezultat ispita) 60% i projekt 30%, izlazni testovi predavanja 4% te ukupna aktivnost na predavanjima ivježbama 6%. Raspon ocjena: 0-50% nedovoljan, 50-62,5% dovoljan, 62,5-75% dobar, 75-87,5% vrlo dobar, 87,5-100% izvrstan (odličan).
samostalno učenje (SU)
  1. kolokviji, konzultacije, samostalno učenje, samostalno rješavanje numeričkih zadataka, samostalni rad u laboratoriju

Klaićeva 7, 10000 Zagreb, tel. 01/3764200 fax. 01/3764264